Pluća i disanje

Kako dišemo? Razmišljamo li ikada o tome? Jesmo li, dok dišemo, svjesni da pluća, taj veliki organ za disanje, svakoga dana udahnu zrak više od 20 000 puta? Ritam širenja i stezanja pluća određuje mozak, a pri disanju nam pomaže sloj mišića koji nazivamo ošit i međurebreni mišići. Disanja postajemo svjesni tek kad je otežano ili kad ga želimo svjesno kontrolirati. Možeš li udahnuti nadolazeće proljeće?

Ošit | međurebreni mišići

Proces disanja započinje širenjem prsnoga koša i pluća. U donjem dijelu prsnoga koša nalazi se plosnato mišićno tkivo — ošit, najveći dišni mišić koji dijeli prsnu šupljinu od trbušne. Ošit ima oblik kupole koja je izbočena prema gore. Kada se ošit zgrči, on zapravo postaje ravan te potisne organe u trbuhu prema dolje i omogućuje prsnom košu i plućima da se rašire. Istovremeno se zgrče i međurebreni mišići koji rastežu prsni koš prema gore i na van. Kod izdisaja se plućni mišići opuštaju, pri čemu se volumen prsnoga koša i pluća smanjuje.

Put zraka u tijelo

Pri udisaju mišići šire prsni koš i pluća. Zrak obično udišemo kroz nosnice. U nosnim se šupljinama udahnuti zrak grije, vlaži i čisti. Takav putuje niz ždrijelo do dušnika, a odatle po labirintu brojnih razgranatih cjevčica — bronhiola, koje vode do spužvastoga plućnoga krila sastavljenoga od plućnih mjehurića. Kroz tanku stjenku plućnih mjehurića kisik iz zraka odlazi u krv. Izdah je sličan udahu, ali ide u suprotnom smjeru, pri čemu se iz tijela uklanja ugljični dioksid.

Plućna krila

Pluća su podijeljena na desno i lijevo plućno krilo. Oba dijela pluća ista su oblikom i zadaćom koju obavljaju. Pluća su mekana, u unutrašnjosti spužvasta. Zdrava pluća ružičaste su boje. Lijevo plućno krilo nešto je manje od desnoga jer pod njim leži srčani mišić. Pluća su osjetljivi nježan organ, ali i veoma snažan: svaku minutu udahnu i izdahnu od 50 do 60 litara zraka.

Zaštita pluća

Plućna krila s prednje strane štiti prsni koš s rebrima, a kralježnica ih štiti straga. Osim toga, pluća su zaštićena dvoslojnom opnom koju zovemo pleura, a sastoji se od porebrice i poplućnice.

Dušnik, dušnice, bronhioli

Zrak do pluća dolazi kroz dušnik. Dušnik je najširi dišni put. Dijeli se na dvije dušnice, koje još nazivamo bronhi. Svaki bronh dalje se dijeli u najtanje cjevčice u plućima — bronhiole. Po njima zrak dolazi do plućnih mjehurića.

Plućni mjehurići

Na kraju svakoga bronhiola nalazi se grozd mjehurića. Zovemo ih plućni mjehurići ili alveole. Plućni mjehurić okružen je mrežom krvnih žilica. U vlažnim tankim stjenkama plućnih mjehurića topi se kisik i prodire u tanke krvne žile — kapilare. Tu se većina kisika vezuje uz hemoglobin u crvenim krvnim stanicama, a manja količina kisika putuje po krvi u nevezanom obliku.

Znaš li?

  • Kihanjem i kašljanjem učinkovito čistimo dišne putove i odstranjujemo štetne čestice koje bi mogle oštetiti pluća.
  • Zrak zajedno s glasnicama u grlu proizvodi zvuk i ljudske glasove koje oblikujemo u govor, kojim možemo razumjeti jedni druge.
  • Pluća pušača crne su boje.
  • Tijekom trčanja upotrebljavamo više kisika pa zato brže dišemo.
  • Skupljači bisera izdrže pod vodom do dvije minute (pri tome plivaju i rone do dubine od 40 metara).

Napisao: Krištof Dovjak
Ilustracija: Damjan Stepančić
Izdao Mozaik knjiga d.o.o. u dječjem časopisu "Moj planet", ožujak 2017.
Objavljeno uz dozvolu izdavača
http://www.mozaik-knjiga.hr/moj-planet


Sva događanja


Kategorija:
,

Sva događanja Prijava događaja