Djetlić

U Hrvatskoj živi svih deset vrsta europskih djetlića. Sve one imaju važnu ulogu u našim šumama. U djetliće ubrajamo i žune. One su prirodni "čistači" šuma od ličinaka kukaca, ali i graditeljice duplji, što druge ptice ne mogu. U tim se dupljama potom gnijezde ili skrivaju druge vrsta ptica, gmazova i sisavaca.
Jednom kad ga vidimo, lako ćemo prepoznati ovoga glasnoga ptića. Perje mu je najčešće crno-bijeio, s mnogo potankosti, posebno na glavi. Neke vrste imaju i crvenu prugu na glavi. Prepoznajemo ga i u zraku: let mu je izrazito valovit, s povremenim zamasima i skupijenim krilima. Zna se i oglasiti prodornim "čik", često u nizu.

Ono bubnjanje koje čujemo u proljeće zapravo je serija brzih udaraca kljuna u drvo, čime se djetlići služe kako bi označili teritorij ili dozvali svog partnera. Djetlić se koristi omiljenim "bubnjalištima", obično pri vrhu drveta na mrtvim granama. To je doba razmnožavanja, no za to mu treba gnijezdo. Stoga počinje s tesarskim radovima na stablu svojim svestranim kljunom. Dubi rupu u drvetu te izbacuje ivere, a to se čuje kao struganje ili lagano kuckanje. Rupa je savršeno okruglog ulaza, duboka tridesetak centimetara, s proširenim gnijezdom na kraju, koje obiaže lišćem i travkama. Ženka polaže 4 - 7 jaja na kojima leži dva tjedna, a potom oba roditelja hrane mladunce, koji imaju crveno tjeme.

Djetlića najčešće vidimo kako puže gore-dolje po stablu, a za to mu služi kratak i čvrst rep kao oslonac. Osim toga, i stopalo mu je prilagođeno za kretanje po drveću u svim smjerovima, a oštrim se kandžama drži za koru. Tako se djetlić hrani - najviše kukcima potkornjacima i ličinkama. Naćuli uši i čut ćeš tiko kuckanje dok dube koru i drvo snažnim i pri vrhu oštrim kljunom. Često zna i jače kljucnuti drvo te osluškuje ima li šupljina u kojima se skrivaju ličinke. Kad ih locira, izvlači ih kljunom, a ako nisu u dosegu, tada ih lovi jezikom, koji je na vrhu nazubljen i ljepljiv.

Na drvetu nakon hranjenja ostaju duplje odnosno plitke i nepravilne rupe, ali to je ionako najčešće već mrtvo, polutrulo drvo. Na tlu pak ostaju gomilice ivera. Djetlići jedu i lješnjake, orahe, sjemenke iz češera crnogoričnoga drveća i voće. Da bi stukao orah, upotrebljava "nakovanj", odnosno ukliješti tvrdi orah ili češer u pukotinu u stablu te ga otvara. Djetlići vole prirodne i stare šume po cijeloj Hrvatskoj, s mnogo trulih stabala punih ličinaka kukaca, jer mu je takva stabla lakše dupsti. Nalazimo ga i u parkovima, voćnjacirna...

Napisao: Goran Šafarek
Izdao Mozaik knjiga d.o.o. u dječjem časopisu "Moj planet", ožujak 2015.
Objavljeno uz dozvolu izdavača
http://www.mozaik-knjiga.hr/moj-planet


Sva događanja


Kategorija:
,

Sva događanja Prijava događaja